<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>OTPORNIK info &#187; Ekonomija</title>
	<atom:link href="http://www.otpornik.info/kategorija/zanimljivosti/ekonomija/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.otpornik.info</link>
	<description>Elektronika oko nas</description>
	<lastBuildDate>Fri, 12 Mar 2010 12:25:46 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.3.1</generator>
		<item>
		<title>Budućnost je svetla</title>
		<link>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/inovacije/buducnost-je-svetla.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/inovacije/buducnost-je-svetla.html#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 02 Oct 2009 06:33:55 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Srđan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Inovacije]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.info/?p=541</guid>
		<description><![CDATA[Iako su kompaktne fluorscentne sijalice (eng. Compact Fluorescent Lights, CFLs) trenutno primarna alternativa tradicionalnim sijalicama sa užarenim vlaknom, kompanija iz Sijetla predviđa da će njihova nova sijalica eventualno zameniti CFLs i LED. Vu1 (eng. „view one“) Korporacija radi na svojim ličnim sijalicama sa elektronski stimulisanom emisijom svetlosti (eng. Electron Etimulated Lummiscence, ESL), i nedavno su prikazali demonstracioni video.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Iako su kompaktne fluorscentne sijalice (eng. <em>Compact Fluorescent Lights, CFLs</em>) trenutno primarna alternativa tradicionalnim sijalicama sa užarenim vlaknom, kompanija iz Sijetla predviđa da će njihova nova sijalica eventualno zameniti CFLs i LED. <a href="http://www.vu1.com/">Vu1</a> (eng. „<em>view one</em>“) Korporacija radi na svojim ličnim sijalicama sa elektronski stimulisanom emisijom svetlosti (eng. <em>Electron Etimulated Lummiscence</em>, ESL), i nedavno su prikazali demonstracioni video.</p>
<p>ESL tehnologija radi na principu ispaljivanja elektrona u fosfor koji potom sija. Kako Vu1 objašnjava, tehnologija je slična onoj koja se koristi u klasičnim televizorima. Međutim, sijalice imaju nekoliko poboljšanja, poput uniformne distribucije elektrona, energetske efikasnosti, performansi fosfora i troškova proizvodnje. “CRT i TV tehnologija je zasnovana na obezbeđivanju elektronskog snopa i na taj način uključuju piksele veoma brzo,” objašnjavaju iz kompanije. “ESL tehnologija je zasnovana na uniformnom raspršivanju elektrona koji pogađaju veliku površinu. Ovo se vrši energetski veoma efikasno tokom dugačkog životnog veka.”</p>
<p style="text-align: center;"><img class="aligncenter size-full wp-image-543" title="esl vu1 bulb view one" src="http://www.otpornik.info/wp-content/uploads/2009/09/20091002_esl_01.jpg" alt="esl vu1 bulb view one" width="500" height="358" /></p>
<p>Sa ESL, Vu1 se nada da će prevazići neke do izazova sa kojima se suočavaju CFL i LED, dve svetlosne tehnologije za koje se smatra da imaju najveći potencijal u „post-užarenom“ dobu. Kako iz kompanije objašnjavaju, najveći problem CFL sijalica je da sadrže oko 5mg žive. Ako se ne recikliraju pravilno – ili se slučajno razbiju – one ispuštaju živu u vazduh ili podzemne vode i zagađuju okolinu. Osim toga, neki ljudi smatraju da CFL daju hladnije boje u poređenju sa toplijim bojama koje emituju sijalice sa užarenim vlaknom.<span id="more-541"></span></p>
<p>Sa druge strane, LED tehnologija ne sadrži opasne materije poput žive i mogu da rade do 50.000 časova. Međutim, njihova disipacija toplote ih čini ukupno skupljim od ostalih sijalica, sa projektovanom maloprodajnom cenom od oko $40 po komadu.</p>
<p>Nasuprot tome, ESL ne sadrži opasne materije i trebalo bi da košta ok $20, što je ekvivalentno dimabilnoj CFL reflektorskoj sijalici. Slično kao i CFL, ESL sijalice koriste 65% manje energije od sijalica sa užarenim vlaknom i može da traje do 6000 radnih sati, što je oko četiri puta više od klasičnih sijalica sa užarenim vlaknom. Druge prednosti ESL sijalica uključuju temperaturu boje sličnu klasičnim sijalicama, kao i mogućnost trenutnog paljenja i potpuna dimabilnost.</p>
<p>Vu1 planira početak proizvodnje ESL sijalica do kraja godine i nada se da će prodaja početi do sredine 2010. U početku, kompanija će proizvoditi reflektorske sijalice, a kasnije će proširiti gamu na ostale oblike poput standardne A sijalie ili cevi.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/inovacije/buducnost-je-svetla.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Intel proširuje ponudu kupovinom Vind Rivera</title>
		<link>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/intel-prosiruje-ponudu-kupovinom-vind-rivera.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/intel-prosiruje-ponudu-kupovinom-vind-rivera.html#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 08 Jun 2009 06:53:35 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Srđan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.info/?p=395</guid>
		<description><![CDATA[Pripajanje će poboljšati profil proizvođača čipova dodavajući ugrađene sistemime i mobilne ručne uređaje, tržište vredno više milijardi dolara. Očekuje se da će se posao finalizovati na leto, a kada se završi proširiće Intelovo tržište sa kućnih računara i servera na ugrađene uređaje, auto i informacione sisteme, mobilne i internet uređaje.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Pripajanje će poboljšati profil proizvođača čipova dodavajući ugrađene sistemime i mobilne ručne uređaje, tržište vredno više milijardi dolara. Očekuje se da će se posao finalizovati na leto, a kada se završi proširiće Intelovo tržište sa kućnih računara i servera na ugrađene uređaje, auto i informacione sisteme, mobilne i internet uređaje.</p>
<p style="text-align: center;"><img class="aligncenter size-full wp-image-397" title="intel wind river embedded" src="http://www.otpornik.info/wp-content/uploads/2009/06/20090608_wintel_01.jpg" alt="intel wind river embedded" width="500" height="382" /></p>
<p>Kao i njegove filijale, Intel tvrdi da će Vind River (Wind River) nastaviti sa razvojom komercijalnih softverskih platformi koje podržavaju više hardverskih arhitektura za ugrađene i mobilne proizvode.<span id="more-395"></span></p>
<p>Rene Džejms (Renee James), Intelov potpredsednik i glavnim menadžer kompanije za softver i usluge kaže da će pripajanje učiniti kompaniju liderom na tržištu u softveru. Džejms je naveo da: ”Vind River ima hiljade kupaca u širokom rasponu tržišta, i sada će obe kompanije biti bolje pozicionirane radi povećanja mogućnosti rasta u ovim oblastima.”</p>
<p>Predsednik i glavni izvršni direktor kompanije Vind River, Ken Klajn (Ken Klein) je dodao: “Kombinacija naših snaga će biti od velike koristi za Vind Riverove sadašnje i buduće kupce. Kako je Vind River potpuno vlasništvo Intela, Vind River će ubuduće svoj softver usklađivati sa Intelovim platformama radi ubrzavanja tempa napretka i softverskih inovacija.” Klajn je rekao da je Vind River i dalje obavezan da nudi rešenja za više hardverskih arhitektura i da nudi istu korisničku podršku.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/intel-prosiruje-ponudu-kupovinom-vind-rivera.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Biogorivo nasuprot elektriciteta iz biomase</title>
		<link>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/istrazivanja/biogorivo-nasuprot-elektriciteta-iz-biomase.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/istrazivanja/biogorivo-nasuprot-elektriciteta-iz-biomase.html#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 29 May 2009 07:03:14 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Srđan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>
		<category><![CDATA[Istraživanja]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.info/?p=362</guid>
		<description><![CDATA[Istraživanje objavljeno u časopisu Sajens (Science) zaključuje da je, u proseku, korišćenje biomase da se proizvede elektricitet je 80% efikasnije od transformisanja biomase u biogorivo. Osim toga, električna opcija je dvostruko efektnija u redukovanju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Istraživanje objavljeno u časopisu Sajens (Science) zaključuje da je, u proseku, korišćenje biomase da se proizvede elektricitet je 80% efikasnije od transformisanja biomase u biogorivo. Osim toga, električna opcija je dvostruko efektnija u redukovanju gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Rezultat implicira da je investiranje u etanolsku infrastrukturu, čak iako je bazirana na efikasnijim celuloidnim procesima, vrlo diskutabilno. Studija je vršena u saradnji istraživača sa Stanford Univerziteta, Karnegi (Carnegie) Univerziteta i Univeziteta u Kaliforniji.</p>
<p>Takođe postoji potencijal, prema istraživanju, hvatanja i skladištenja ugljen dioksida iz elektrana koji koriste osušenu travu, piljevinu i ostale bio materijale koji se ne mogu koristiti za pravljenje etanola. Biomasa, iako oslobađa CO2 prilikom sagorevanja, ukupno proizvodi manje ugljen dioksida od fosilnih goriva. Prihvatanje tih emisija gasova umesto njihovog skladištenja bi rezultovalo uklanjanjem CO2 iz atmosfere,” u skladu sa studijom.</p>
<p style="text-align: center;"><img class="aligncenter size-full wp-image-364" title="biomass biofuel" src="http://www.otpornik.info/wp-content/uploads/2009/05/20090529_bio_01.jpg" alt="biomass biofuel" width="500" height="317" /></p>
<p>Istraživači su bazirali svoje nalaze razvijene po EBAMM (Biofuel Analysis Meta-Model), kreiranog na Kalifornijskom Univerzitetu Berkli. Analiza pokriva različite useve, kao i različite tehnologije konverzije energije. Prikupljeni podaci su rezultati ispitivanja električnih i SUS verzije četiri tipa vozila – mali automobil, automobil srednje veličine, mali SUV i veliki SUV – a testirani su u uslovima gradske vožnje i vožnje po autoputu.<span id="more-362"></span></p>
<p>Studija je obračunala energiju potrebnu za konverziju biomase u etanol i elektricitet. Bioelektricitet je daleko bolji od etanola po većini scenarija, iako SUS vozila nisu prešli slične razdaljine kao i električna vozila – posebno mali automobili i veliki SUV modeli – zato što električna vozila nisu dizajnirana za efikasnu vožnju po autoputu.</p>
<p>Potencijal je još veći za bioelektričnu opciju jer pod EBAMM modelom, “nismo računali na toplotu kao korisan nusproizvod, koja bi učinila električnu opciju još naprednijom,” kaže Eliot Kembpel (Elliot Campbell), vodeći autor istraživanja i vanredni profesor u Siera Neavada Istraživačkom Institutu (Sierra Nevada Research Institute), deo Kalifornijskog Univerziteta (University of California).</p>
<p style="text-align: center;"><img class="aligncenter size-full wp-image-365" title="biomass biofuel" src="http://www.otpornik.info/wp-content/uploads/2009/05/20090529_bio_02.jpg" alt="biomass biofuel" width="500" height="575" /></p>
<p>Mark Jakobson (Mark Jacobson), profesor civilnog i inženjerstva životne sredine na Stanford Univerzitetu, sproveo je sličnu ali mnogo širu studiju koja je više fokusirana na uticaj različitih energetskih opcija na ekologiju. On ne podržava korišćenje biomase ni za generisanje elektriciteta ni za proizvodnju etanola, ali kaže da nije iznenađen otkrićem da se etanolska opcija pokazala kao najgora.</p>
<p>Spaljivanje biomase, kaže Jakobson, “nije naročito efikasan način generisanja elektriciteta, ali je mnogo efikasniji od pravljenja biogoriva.” Jednostavno to ima smisla, dodao je: ”Električna vozila su četiri do pet puta efikasnija od vozila sa unutrašnjim sagorevanjem.”</p>
<p>Ali Vinsent Čormet (Vincent Chormet), predsednik Enerkema, proizvođača etanola na bazi celuloze, tvrdi da je greška proglasiti pobednika: postoji prostor za obe opcije. U mestima gde infrastruktura nije sposobna masovno puniti električne automobile, nova generacija biogoriva biće njihova jedina opcija, rekao je. Korišćenje biogoriva nudi i opciju avioprevozu i teškom transportu u kojoj elektricitet i trenutno stanje akumulatorske tehnologije nemaju šta da traže.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/istrazivanja/biogorivo-nasuprot-elektriciteta-iz-biomase.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>TI kupio Luminary Micro</title>
		<link>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/ti-kupio-luminary-micro.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/ti-kupio-luminary-micro.html#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 18 May 2009 06:53:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Srđan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.info/?p=305</guid>
		<description><![CDATA[Kompanija Teksas Instruments (Texas Instruments) objavila je da je u četvrtak 14.05.2009., proširila svoju ponudu mikrokontrolera pripajanjem kompanije Luminari Mikro (Luminary Micro), koja je vodeći snabdevač ARM Cortex-M3 32-bitnih mikrokontrolera. Kao dodatak, Luminari Mikro Stellaris® familija mikrokontrolera će ubrzati TI mogućnosti da obezbede kompletan MCU program.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Kompanija Teksas Instruments (Texas Instruments) objavila je da je u četvrtak 14.05.2009., proširila svoju ponudu mikrokontrolera pripajanjem kompanije Luminari Mikro (Luminary Micro), koja je vodeći snabdevač ARM Cortex-M3 32-bitnih mikrokontrolera. Kao dodatak, Luminari Mikro Stellaris® familija mikrokontrolera će ubrzati TI mogućnosti da obezbede kompletan MCU program. Ovo pripajanje predstavlja kupcima mogućnost da uživaju u inovativnim Stellaris mikrokontrolerima zajedno sa dokazanim iskustvom i tehničkom snagom TI kao globalnog snabdevača mikrokontrolerima.</p>
<p>Stellaris uređaji će sada omogućiti TI da adresuju glavno tržište 32-bitnih MCU, omogućujući klijentima pristup ARM Cortex-M3 procesorima opšte namene i Stellaris familiji sa naprednim komunikacionim mogućnostima, uključujući 10/100 Eternet MAC+PHY, CAN, USB, SSI/SPI, UART, I2S i I2C.</p>
<p style="text-align: center;"><img class="size-full wp-image-306 aligncenter" title="texas instruments luminary micro cortex stellaris" src="http://www.otpornik.info/wp-content/uploads/2009/05/20090518_tilm_01.jpg" alt="texas instruments luminary micro cortex stellaris" width="500" height="273" /></p>
<p>“Kombinacija iskustva u dizajnu Luminari Mikra u Cortex-M3 procesorima sa stručnošću TI u mikrokontrolerima MSP430 koji se odlikuju izuzetno malom potrošnjom i visokoperformantnim C200™ kontrolerima koji rade u realnom vremenu daje klijentima TI jedan izvorni MCU za gotovo sve aplikacije – sve komplementarne sa industrijskim najekspanzivnijim ugrađenim procesiranjem i analognom ponudom,“ rekao je Brajan Kručer (Brian Crutcher), potpredsednik TI poslova za napredno ugrađeno upravljanje (AEC, eng. Advanced Embedded Control) u TI.<span id="more-305"></span></p>
<p>Stellaris familija mikrokontrolera je pozicionirana za aplikacije osetljive na cenu koje zahtevaju značajno upravljanje procesima i mogućnosti povezivanja, uključujući upravljanje pokretom, daljinski nadzor, HVAC, mrežne uređaje, fabričku automatizaciju, elektronske POS aparate, probnu i mernu opremu, medicinsku instrumentaciju i opremu za igre.  Nedavno predstavljena četvrta generacija Srellaris uređaja, LM3S9000 serija, postavlja nove standarde u procesnim performansama i sadrži novu kombinaciju konektivnosti, memorijskih konfiguracija i naprednog upravljanja kretanjem.</p>
<p>Od opšte namene, MSP430 mikrokontrolera ultra male potrošnje, do visoko performantnih, TMS320C2000 koji rade u realnom vremenu, a sada Cortex-M3 32-bitnih mikrokontrolera, TI nudi najširu paletu rešenja ugrađenog upravljanja. Dizajneri mogu ubrzati vreme od dizajniranja do tržišta korišćenjem kompletne softverske i hardverske alate TI.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/ti-kupio-luminary-micro.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Razvod Sony – Ericsson</title>
		<link>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/149-razvod-sony-%e2%80%93-ericsson.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/149-razvod-sony-%e2%80%93-ericsson.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 25 Mar 2009 00:00:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Srđan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.info/?p=149</guid>
		<description><![CDATA[Izveštaj nemačkog sajta Manager-Magazin.de sugeriše da je raspad bliži nego ikad. Očigledno, Erikson želi da proda svoj deo, a Soni je, navodno, izrazio interes preuzimanja potpune kontrole nad kompanijom, a ovaj njihov potez zavisi isključivo od pregovora sa bankama.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Direktori Soni Eriksona (Sony Ericsson) poriču da je do&scaron;lo do raskola između Sonija i Eriksona pre nekih mesec dana, ali izgleda da su glasine opet aktuelne.</p>
<p>Izve&scaron;taj nemačkog sajta Manager-Magazin.de sugeri&scaron;e da je raspad bliži nego ikad. Očigledno, Erikson želi da proda svoj deo, a Soni je, navodno, izrazio interes preuzimanja potpune kontrole nad kompanijom, a ovaj njihov potez zavisi isključivo od pregovora sa bankama.</p>
<p style="text-align: center;"><img alt="sony ericsson divorse break" src="/images/articles/2009/03/20090325_sonyericsson_01.jpg" /></p>
<p>Ovo bi, naravno, moglo biti lukavo u sada&scaron;njem trenutku, ali 100% vlasni&scaron;tva Sonija je izgleda jedini način da ikad vidimo mitski&nbsp; <a href="http://www.engadgetmobile.com/2009/01/16/sony-refuses-playstation-brand-for-sony-ericsson-psp-phone/">PSP telefon</a>.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/149-razvod-sony-%e2%80%93-ericsson.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Mikročip preuzeo HI-TECH</title>
		<link>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/142-mikrocip-preuzeo-hi-tech.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/142-mikrocip-preuzeo-hi-tech.html#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 16 Mar 2009 08:39:29 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Srđan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.info/?p=142</guid>
		<description><![CDATA[Mikročip (Microchip), vodeći proizvođač mikrokontrolera i analognih poluprovodnika, 09. marta 2009 godine, objavio je da je preuzeo komaniju HI-TECH Software. Ovaj australijski proizvođač, poznat širom sveta po svojoj paleti razvojnih alata za mikroprocesorske sisteme i svojim ANSI C kompajlerima, je dugo godina bio snabdevač C kompajlera za Mikročipove 8-bitne, 16-bitne i 32-bitne PIC® mikrokontrolere i dsPIC® DSP-ove (Digital Signal Controller).]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p>Mikročip (Microchip), vodeći proizvođač mikrokontrolera i analognih poluprovodnika, 09. marta 2009 godine, objavio je da je preuzeo komaniju HI-TECH Software. Ovaj australijski proizvođač, poznat &scaron;irom sveta po svojoj paleti razvojnih alata za mikroprocesorske sisteme i svojim ANSI C kompajlerima, je dugo godina bio snabdevač C kompajlera za Mikročipove 8-bitne, 16-bitne i 32-bitne PIC&reg; mikrokontrolere i dsPIC&reg; DSP-ove (Digital Signal Controller).</p>
<p style="text-align: center;"><img src="/images/articles/2009/03/20090316_Microchip_x500.jpg" alt="hi-texh" /></p>
<p>&ldquo;Sa dodatkom HI-TECH softvera, Mikročip danas nudi kompletan paket visokoefikasnih kompajlera koji podržavaju sve Mikročipove uređaje, od najmanjih 8-bitnih PIC10 do najvećih 32-bitnih PIC32 mikrokontrolera,&rdquo; kaže Derek Karlson (Derek Carlson), potpredsednik razvojnog odelenja Mikročipa. &ldquo;Preuzimanje HI-TECH, takođe, potvrđuje Mikročipov primat u kompajlerskoj tehnologiji pružajući korisnicima mogućnost razvijanja njihovog C koda koristeći Mac OS X i Linux operativne sisteme.&ldquo;</p>
<p>Kupci HI-TECH proizvoda će i dalje moći da kontaktiraju HI-TECH kroz normalne kanale prodaje i podr&scaron;ke koji su postojali i pre. Kako bi se osigurali najbolji mogući proizvodi za Mikročip mikrokontrolere i DSC-ove, HI-TECH-ov tim će se od sada fokusirati isključivo na Mikročipove proizvode; tako da će postojeća podr&scaron;ka za ostale proizvode postojati samo dok ugovori sa tim kompanijama ne isteknu.</p>
<p>Uslovi ugovora o preuzimanju kompanije HI-TECH su poverljivi, a očekuje se da ova nagodba odmah počne da donosi zaradu Mikročipu.</p>
<p>Za vi&scaron;e informacija posetite HI-TECH web sajt www.hsoft.com.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/142-mikrocip-preuzeo-hi-tech.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Intel zainteresovan za Srbiju</title>
		<link>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/141-intel-zainteresovan-za-srbiju.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/141-intel-zainteresovan-za-srbiju.html#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 11 Mar 2009 00:00:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Srđan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.info/?p=141</guid>
		<description><![CDATA[Predsednik Intela Krejg Beret (Craig Barrett) izjavio je u petak 6. marta u Beogradu da će njegova kompanija pojačati zajedničke napore sa Srpskom Vladom za podsticaj privrednog razvoja unapređujući računarsku pismenost i obrazovanje u zemlji.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img height="100" align="left" width="120" src="/images/news/2009/20090311_intelserbia.jpg" alt="" />Predsednik Intela Krejg Beret (Craig Barrett) izjavio je u petak 6. marta u Beogradu da će njegova kompanija pojačati zajedničke napore sa Srpskom Vladom za podsticaj privrednog razvoja unapređujući računarsku pismenost i obrazovanje u zemlji.</p>
<p>Baret je dobio rezultate iz prve ruke o Intelovim naporima da povećaju upotrebu računara u učionicama tokom posete &scaron;koli Jovan Miodragović u Beogradu. Zajedno sa Vladinim zvaničnicima, Beret je čuo da učenici srednje &scaron;kole veoma pozitivno ocenjuju pilot 1:1 edukativni projekat koji uključuje 30 računara koje je donirao Intel.</p>
<p>Ovo je prva Beretova poseta Srbiji otkad vr&scaron;i funkciju predsednika Globalnog saveza za informacione i komunikacione tehnologije i razvoj pri UN.</p>
<p><img height="223" align="right" width="200" src="/images/news/2009/20090309_intel02.jpg" alt="" />U susretima sa Vladinim zvaničnicima, zamenikom Premijera i Ministrom ekonomije i regionalnog razvoja Mlađanom Dinkićem i zamenikom Premijera za EU integracije i Ministra naučnog i tehnolo&scaron;kog razvoja Božidarom Đelićem, Beret je naglasio Intelovu spremnost da podrži Vladine projekte u Srbiji savetima i znanjima koja su se već pokazala kao efikasna u drugim zemljama. Takođe se sreo sa Predsednikom Srbije Borisom Tadićem.</p>
<p>Razgovori su bili usmereni na kori&scaron;ćenje informacione i komunikacione tehnologije u razvoju privrede, posebno tokom ekonomskih zastoja. Snažnom podr&scaron;kom primeni računarskih programa i IT u obrazovanju, Baret nagla&scaron;ava značaj smanjenja digitalne podele stanovni&scaron;ta. Takođe savetuje da, kao zemlja u razvoju, Srbija treba da strate&scaron;ki investira u razvoj infrastrukture koja će omogućiti bolji pristup Internetu.</p>
<p>Beret je održao i uvodni govor na sastanku Američke privredne komore, čiji članovi uključuju menadžere iz najvećih srpskih kompanija. On je naveo da su ulaganje u obrazovanje i digitalizaciju pravi put za svaku Vladu, i da povećanje IT pusmenosti može popraviti celokupnu ekonomsku situaciju zemlje. Ovo će biti posebno važno za Srbiju i njenim naporima za pristupanje EU.</p>
<p style="text-align: center;"><img height="400" width="400" alt="" src="/images/news/2009/20090310_intel_cp_family.jpg" /></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/141-intel-zainteresovan-za-srbiju.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Širenje Atmela na Istok</title>
		<link>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/105-sirenje-atmela-na-istok.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/105-sirenje-atmela-na-istok.html#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 27 Jan 2009 00:00:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Srđan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.info/?p=105</guid>
		<description><![CDATA[Atmel je otvorio novi Kineski Dizajn Centar i Centar za Regionalno poslovanje u Šangaju.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img height="100" align="left" width="120" src="/images/news/2009/20090127_logo_atmel.jpg" alt="atmel shanghai" />Atmel je otvorio novi Kineski Dizajn Centar i Centar za Regionalno poslovanje u &Scaron;angaju.</p>
<p>Atmel, jedan od vodećih proizvođača mikrokontrolera, otvorio je novu lokaciju u &Scaron;angaju. Kao deo &scaron;irenja Atmelovog prisustva na Kineskom trži&scaron;tu u zadnjih 15 godina, ovo je vrlo bitna etapa &scaron;irenja.</p>
<p>Službenici će biti sme&scaron;teni u prostranom odeljenju lociranom u 18F, blok B, haj-tek zgradi, Yishan Road 900, &Scaron;angaj. Oni će obezbeđivati dizajniranje, povećanje prodaje i inženjersku podr&scaron;ku Atmelovom dinamičkom porastu prisustva na Azijskom trži&scaron;tu.</p>
<p>U 2007 godini, 50% Atmelovog celokupnog prihoda je sa Azijskog trži&scaron;ta. Nedavno je kompanija potpisala dogovor o distribuciji i reprezentaciji sa brojnim distributorima. Intenzivni trening kursevi o tehnologiji i produktima kompanije su obezbeđeni za biznis partnere i korisnike.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/105-sirenje-atmela-na-istok.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Intelove Li autobaterije</title>
		<link>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/97-intelove-li-autobaterije.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/97-intelove-li-autobaterije.html#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 26 Dec 2008 00:00:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Srđan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.info/?p=97</guid>
		<description><![CDATA[Bivši predsednik Intela, Endi Gruv (Andy Groove) bio je istaknuti borac za hibridne automobile . Sada, kao savetnik, Gruv potstiče Pola Otelinija (Paul Otellini), izvršnog direktora na izradu naprednih baterija za električne automobile.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img align="left" src="/images/news/2008/20081226_intel_120.jpg" alt="intel car battery" />Biv&scaron;i predsednik Intela, Endi Gruv (Andy Groove) bio je istaknuti borac za hibridne automobile . Sada, kao savetnik, Gruv potstiče Pola Otelinija (Paul Otellini), izvr&scaron;nog direktora na izradu naprednih baterija za električne automobile.</p>
<p>Njegov argument se sastoji iz dva dela: 1) trži&scaron;te je potencijalno veliko (čitaj: velik profit!) 2) sa tako malim kapacitetima za proizvodnju u SAD, ako neko poput Intela ne bi prihvatio izazov onda bi trži&scaron;te bilo otvoreno Kineskim i Japanskim interesantima poput BYD.</p>
<p>Dok se korak od silicijuma ka baterijskoj tehnologiji čini radikalnim, vredi spomenuti da se Nokia, najveći svetski proizvođač mobilnih telefona nekada bavila drvoprerađivačkim poslovima.</p>
<p style="text-align: center;"><img height="244" width="380" src="/images/news/2008/20081226_intel_380.jpg" alt="intel car battery" /></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/97-intelove-li-autobaterije.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Atmel odbio Microchip</title>
		<link>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/48-atmel-odbio-microchip.html</link>
		<comments>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/48-atmel-odbio-microchip.html#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 03 Nov 2008 00:00:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Srđan</dc:creator>
				<category><![CDATA[Ekonomija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.otpornik.info/?p=48</guid>
		<description><![CDATA[Atmelov bord direktora je odlučio da odbije predlog kompanija Microchip Technology i ON Semiconductor, upućen početkom meseca.]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img width="120" height="100" align="left" src="/images/news/2008/20081103_atmel_odbio_microc.jpg" alt="atmel reject microchip" />Atmelov bord direktora je odlučio da odbije predlog kompanija Microchip Technology i ON Semiconductor, upućen početkom meseca.</p>
<p>Atmel Corporation je 29.10.2008. objavio da je, nakon pažljivog razmatranja, Bord direktora jednoglasno utvrdila da je ponuda upućena 01.10.2008. neadekvatna iz vi&scaron;e razloga, uključujući vrednost, uslove i složenost kao i da nije u najboljem interesu Atmelovih deoničara.</p>
<p>&ldquo;Atmelov odbor je utvrdio da Microchip i ON podcenjuju vrednost Atmela i da bi dalje osiroma&scaron;ili Atmelove deoničare sprovođenjem transformacionog plana,&rdquo; izjavio je David Suigishita, predsedavajući Atmelovog Borda direktora.</p>
<p>Steven Laub, Atmelov predsednik i glavni izvr&scaron;ni direktor je prokomentarisao: &ldquo;Atmelov Bord i uprava su se obavezali da će povećati berzansku vrednost. Ovo obavezivanje je vođeno odlučnim akcijama koje mi preduzimamo da unapredimo i restruktuiramo gotovo svaki apekt Atmelovog poslovanja. Nastavićemo praviti sve odgovarajuće korake, uključujući prodaju ili ga&scaron;enje delova koji nisu u saglasnosti sa na&scaron;im finansijskim i strategijskim ciljevima.&rdquo;</p>
<p>U pismu poslatom predsedniku i glavnom izvr&scaron;nom direktoru Microchip Technology Steven Sanghi i predsedniku i glavnom izvr&scaron;nom direktoru ON Semiconductor Keith Jackson navedeno je da je njihov predlog neadekvatan i neprohvatljiv.</p>
<p>Na potezu je Microchip.<br />
&nbsp;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.otpornik.info/zanimljivosti/ekonomija/48-atmel-odbio-microchip.html/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

